Samosvijest. Samo-svijest. Svijest o sebi? Temom samosvijesti brojni su se psiholozi i znanstvenici bavili već desetljećima, ali ne postoji jedna univerzalna definicija. Generalno, samosvijest uključuje sposobnost pojedinca da prepozna vlastite misli, emocije, ponašanja i učinke istih na sebe i druge. Dakle, samosvijest znači biti svjestan različitih aspekata sebe - mogućnost introspekcije, razumijevanje vlastitih vrijednosti, motiva, snaga i slabosti.
Ljudi koji su samosvjesni bolje razumiju kako njihovi misaoni procesi, osjećaji i reakcije oblikuju njihove odnose, odluke i svakodnevni život. Takvi pojedinci sposobni su objektivno sagledati sebe, bolje upravljaju emocijama, usklađuju ponašanje sa svojim vrijednostima i imaju dublje razumijevanje o tome kako ih drugi percipiraju. Upravo to otvara prostor za osobni rast, razvoj i veću učinkovitost – kako u privatnom, tako i u profesionalnom životu.
Dvije vrste samosvijesti
Organizacijska psihologinja i znanstvenica Tasha Eurich razlikuje dvije ključne vrste samosvijesti: unutarnju i vanjsku.
Unutarnja samosvijest (ili privatna) odnosi se na sposobnost da pojedinac promatra vlastito unutarnje stanje. Ali i da jasno razumije svoje vrijednosti, misli, motive, reakcije i obrasce ponašanja. Ova vrsta samosvijesti zahtijeva introspektivni pristup i znatiželju prema vlastitim osjećajima.
Vanjska samosvijest (ili javna) odnosi se na to koliko je pojedinac svjestan načina na koji ga drugi doživljavaju. Ova vrsta samosvijesti pomaže pojedincima ponašati se u skladu s društvenim normama.
Obje vrste samosvijesti su važne. Ako osoba ima samo unutarnju samosvijest, riskira pretjeranu introspekciju bez uvida u vlastite slijepe točke. Ako se oslanja isključivo na vanjsku, postoji opasnost da postane previše usmjerena na zadovoljavanje drugih (people-pleasing), zanemarujući ono što joj je istinski važno.
U istraživanjima koje je provela Tasha Eurich, pokazalo se da su ljudi s višom razinom samosvijesti iskazivali veću zadovoljstvo poslom, osjećaj osobne i društvene kontrole.
Voditelji s razvijenom vanjskom samosviješću često su percipirani kao empatični, uključivi i učinkovitiji, a oni čije se samopercepcije podudaraju s onim kako ih drugi vide, češće osnažuju, prepoznaju i uključuju članove svojih timova.
Zašto je važna samosvijest?
Istraživanja pokazuju da kada osobe jasno vide sebe, postaju samopouzdanije i kreativnije. Donose kvalitetnije odluke, grade snažnije odnose i učinkovitije komuniciraju. Samosvjesni pojedinci rjeđe pribjegavaju neetičnom ponašanju – manja je vjerojatnost da će lagati, varati ili krasti. Oni su pouzdaniji suradnici, učinkovitiji zaposlenici, i češće napreduju u karijeri.
Na leadership razini je samosvijest posebno važna. Prvi korak uspješnog leadershipa je znati razumijeti i voditi sebe. Samosvjesni lideri i voditelji vode timove s većim zadovoljstvom, boljom suradnjom i većom profitabilnošću. Takvi lideri nisu samo fokusirani na ciljeve – oni znaju kako ih postići kroz ljude, uz empatiju, autentičnost i jasnu komunikaciju.
Zaključno, samosvijest donosi brojne benefite, uključujući:
- izgradnju snažnih međuljudskih odnosa
- veće zadovoljstvo poslom
- više samopoštovanje i samopouzdanje
- veće razine empatije
- donošenje kvalitetnijih i informiranijih odluka
- razumijevanje različitosti
- bolje razumijevanje predrasuda
- bolju emocionalnu samoregulaciju
- doživljavanje nižih razina stresa
Što je jaz samosvijesti (self-awareness gap)?
Iako većina ljudi (95%) vjeruje da su samosvjesni, istraživanja tima Tasha Eurich pokazala su da tek 10–15% ispitanika doista zadovoljava kriterije prave samosvijesti. Taj nerazmjer se naziva jaz samosvijesti (self-awareness gap).
Samosvijest se često mjeri brojnim upitnicima ličnosti i psihometrijskim alatima koji se temelje isključivo na samoprocjeni – odnosno, pojedinac sam odgovara na pitanja o vlastitim osobinama, ponašanjima i preferencijama. Rezultati testova samoprocjene uglavnom samo odražavaju sliku koju osoba već ima o sebi. Zbog jaza samosvijesti, ta slika može biti iskrivljena – ili u najboljem slučaju, točna, ali ograničena.
Zato je, uz samoprocjenu, iznimno važno uključiti i povratne informacije iz okoline – od kolega, suradnika i mentora – kako bi pojedinac dobio potpuniju i realniju sliku o sebi.
5 načina kako povećati samosvijest
S obzirom na to da je samosvijest važan dio osobnog razvoja, ključno je usmjeriti se na aktivnosti koje mogu poduprijeti njezin rast. U nastavku donosimo pet metoda koje mogu doprinijeti povećanju samosvijesti.
- Aktivno traženje feedback drugih
Slika koju pojedinac ima o sebi često je subjektivna, a ono što propušta vidjeti – drugi često jasno uoče. Alati koji mogu pomoći su 360 procjene, razvojni assessment centri i Belbin upitnik timskih uloga
- Otvoreno prihvaćanje kritike
Konstruktivna kritika nije napad već prilika za razvoj. Ljudi koji žele razvijati samosvijest uče emocionalno regulirati svoju reakciju na povratnu informaciju, ne doživljavati je osobno, već kao alat za učenje.
- Postavljanje reflektivnih pitanja
Jedan od najbržih načina za razvoj samosvijesti je postavljanje pravih pitanja, poput „Što sam danas napravio/la dobro?“ ili „Što bih sljedeći put mogao/la drugačije?“. Kada ta pitanja postanu dio dnevne rutine (primjerice, na kraju dana), s vremenom postajemo pažljiviji promatrači vlastitih misli i ponašanja.
- Mindfulness
Mindfulness podrazumijeva razvoj otpornost i usmjerenost na „ovdje i sada“. Redovita praksa mindfulnessa povećava sposobnost introspekcije, emocionalne regulacije i samopromatranja – ključnih komponenti osobne i socijalne inteligencije.
- Refleksija o osobnim vrijednostima
Vrijednosti su unutarnji kompas – one oblikuju odluke, prioritete i ponašanja pojedinca. Ako osoba ne zna koje su njezine temeljne vrijednosti, teško će uopće procijeniti živi li u skladu s njima.
Samosvijest nije samo buzzword, već ključna vještina koja pomaže razumjeti vlastite misli, emocije i ponašanje, te kako osobe utječu na sebe i druge. Kroz razvijanje samosvijesti, osobe uče kako bolje upravljati vlastitim emocijama te donose kvalitetnije odluke i grade snažnije odnose. Samosvijest ljude čini učinkovitijima, i profesionalno i privatno.
No, upravo kako pojedinci počnu dublje promišljati o sebi, svojim snagama i slabostima, često se zna pojaviti jedan poznati (i tihi) pratilac: imposter sindrom. Taj unutarnji glas šapće da nismo dovoljno dobri, da ne zaslužujemo uspjeh ili da ćemo „biti otkriveni“ – bez obzira na vanjske dokaze o kompetenciji.
Dublja introspekcija vam može pomoći u prepoznavanju i razumijevanju onog dijela sebe koji katkada sabotira vaše samopouzdanje. Pri tome je važno da naučite kako se s njim nositi.
Ako želite iskoristiti prednosti alata za samoprocjenu i tako osnažiti svoju samosvijest, javite nam se!
