Nakon trendova The Great Resignation i Quiet Quitting koji su značajno utjecali na današnje tržište rada, u 2024. godini je sve prisutniji koncept The Great Unbossing. Ovaj trend smanjuje uloge srednjeg menadžmenta, a promiče suradnju i osnaživanje zaposlenika. Znači li ovaj trend val otkaza za srednji menadžment ili je riječ o manjoj promjeni koja povećava broj inovacija u radnom okruženju?
Možemo li smanjivanjem hijerarije povećati slobodu i efikasnost?
Unbossing je strategija poslovnog upravljanja koja podrazumijeva smanjenje, a ponekad i potpunu eliminaciju tradicionalne hijerarhijske strukture unutar organizacija. Fokus je na autonomiji, samoupravljanju timova i ravnopravnosti među zaposlenicima. Ideja je zaposlenicima pružiti veću odgovornost i slobodu u donošenju odluka, što može dovesti do povećanja kreativnosti, inovacija i efikasnosti.
Potaknute ekonomskom neizvjesnošću i tehnološkim napretkom, sve više tvrtki primjenjuje unbossing kako bi smanjile birokraciju i omogućile zaposlenicima samostalno upravljanje. Tehnološki napredak je kroz automatizaciju i umjetnu inteligenciju preuzeo brojne zadatke koje su tradicionalno obavljali menadžeri srednje razine, smanjujući tako potrebu za njihovom intervencijom.
Kada govorimo o tehnološkom napretku i promjenama koje donosi, ne možemo zanemariti koliko je utjecao na mlade geneacije koje tek osvajaju tržište rada. Uz to što je odrastala uz društvene mreže i na poslu vješto barata digitalnim platformamam, Generacija Z razumije da zahvaljujući tehnologijama, posao možeo obavljati gotovo bilo kada i bilo gdje. Stoga preferiraju fleksibilnija radna okruženja, ali i ona s manjom hijerarhijom i većim stupnjem samostalnosti i osobne odgovornosti. Zbog toga se može činiti da menadžment srednje razine postaje višak u organizacijskoj strukturi.
Povrh toga, smanjenje hijerarhije i birokracije povećava autonomiju timova pa mogu brže reagirati na promjene na tržištu i donijeti inovativna rješenja bez prolaska kroz složene hijerarhijske procedure. Unbossing na taj način omogućuje direktniju komunikaciju između zaposlenika i višeg menadžmenta te organizacije čini učinkovitijima. Ova promjena s mikromenadžmenta na osnaživanje temelji se na međusobnom povjerenju između zaposlenika i rukovodstva.
Autoritet u donošenju odluka raspodjeljuje se unutar organizacije, potičući doprinos zaposlenika svih razina na temelju njihovih jedinstvenih uvida i stručnosti. U organizaciji koja primjenjuje unbossing, vođe djeluju kao treneri ili fasilitatori umjesto tradicionalnih autoriteta. Njihova primarna uloga je podržavati timove, pružati smjernice i uklanjati prepreke koje bi mogle ometati napredak.
Alat za privlačenje talenata i suradnju generacija
Organizacije koje prihvaćaju unbossing često imaju snažan osjećaj svrhe i jasne vrijednosti koje usmjeravaju njihove akcije. Ta zajednička svrha motivira zaposlenike i usklađuje njihove napore prema zajedničkim ciljevima. Moderni radnici, posebno milenijalci i Generacija Z, visoko cijene autonomiju i svrhu. Stoga unbossing može privući vrhunske talente i smanjiti fluktuaciju zaposlenika stvaranjem svrhovitijeg radnog okruženja. Usvajanjem principa unbossinga, poslodavci mogu izgraditi otpornije, dinamičnije i uspješnije organizacije, te smanjiti troškove. United Parcel Service je primjerice najavio uštedu od preko milijardu dolara otpuštanjem 12.000 menadžera, a Citigroup planira eliminirati 20.000 pozicija, smanjujući broj menadžerskih slojeva s 13 na 8.
Možemo li bez srednjeg menadžmenta?
Međutim, smanjenje uloge srednjeg menadžmenta ima i neke izazove. Naime, provođenje unbossinga može ograničiti mogućnosti profesionalnog razvoja zaposlenika. Njima se može činiti da su izgubili pristup mentorstvu, obuci i aktivnostima za izgradnju vještina, koje su tradicionalno pružali menadžeri srednje razine. Osim toga, odsustvo menadžera srednje razine ponekad može pogoršati hijerarhijsku dinamiku jer zaposlenici mogu osjećati da imaju manje kanala za izražavanje zabrinutosti ili smanjeno utjecanje na odluke.
Srednji menadžeri su jako dobro upoznati s operativnim radom svojih timova pa je jasno da se zaposlenici pouzdaju u njihovu podršku. Uz to, srednji menadžment rado daje neposredne i pravovremene povratne informacije pa se zaposlenici u svom radu oslanjaju na njih, posebno u trenucima krize.
Upravo ova razina menadžera kroz redovne 1na1 razgovore može svojim članovima tima razjasniti ciljeve i strategiju tvrtke, provjeriti zadovoljstvo i aktualne potrebe zaposlenika te na vrijeme adresirati sve izazove s kojima se tim susreće. Zbog toga srednji menadžment i dalje ostaje ključna karika u izgradnji feedback kulture i razvoja organizacije i svih njezinih članova.
Kontinuirana izgradnja najvažnijih vještina
Ključne vještine koje menadžeri srednje razine moraju razviti kako bi preživjeli i napredovali u vrijeme unbossinga uključuju emocionalnu inteligenciju, komunikaciju i prilagodljivost. Emocionalna inteligencija i komunikacija su iznimno važne za izgradnju snažnih međuljudskih odnosa i upravljanje timovima bez tradicionalne hijerarhijske strukture.
S obzirom na to da unbossing naglašava važnost autonomije i samoupravljanja timova, menadžeri s visokim stupnjem emocionalne inteligencije i razvijenim komunikacijskim vještinama mogu uspješnije motivirati i podržavati svoje timove stvarajući pozitivno radno okruženje. Unbossing donosi stalne promjene u načinu rada i upravljanja, zbog čega sposobnost brzog prilagođavanja novim uvjetima, procesima i tehnologijama omogućava menadžerima da ostanu relevantni i učinkoviti unatoč promjenama.
Upravljanje ljudskim potencijalima kao strukturirana podrška
U kontekstu dinamičnih promjena na tržištu rada, mnoge se organizacije oslanjaju na konzultantske organizacije specijalizirane za ljudske resurse. HR organizacije im pomažu u navigaciji ovih promjena, nudeći stručno vođenje, obuku i podršku za razvoj potrebnih vještina menadžera srednje razine. U tome može pomoći DNLA, napoznatiji upitnik za otkrivanje potencijala. Kao upitnik rukovoditeljskih vještina je osmišljen za otkrivanje i razvoj prirodnih sposobnosti koje su ključne za poslovni uspjeh te se koristi za dobivanje potpunijeg uvida u kvalitete zaposlenika.
Unbossing predstavlja značajnu promjenu u načinu upravljanja organizacijama, eliminirajući tradicionalne hijerarhijske strukture i osnažujući zaposlenike kroz autonomiju i ravnopravnost. Iako ovaj pristup može donijeti određene prednosti poput povećane efikasnosti, inovacija i motivacije, on također zahtijeva pažljivu implementaciju i razvoj ključnih vještina među menadžerima. Kako bi uspješno razvili te vještine, iskoristili svoj puni potencijal i bili u tijeku sa svim relevantnim trendovima, menadžerima je korisno priključiti se Leadership Akademiji. Tamo će usvojiti kako efikasno upravljati modernim timovima i postati istinski lideri.
